Hrvatski English German Italian

O volontiranju

 U svijetu je volontiranje definirano na različite načine i ima različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji ono neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima .

Upravo na tome temelji se i definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska (Zakon o volonterstvu NN 58/07 , 22/13 ) koja kaže: „Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje“.

„Volonterstvo je osnovni izraz društvenih i ljudskih odnosa. Riječ je o ljudskoj potrebi za sudjelovanjem u društvu i osjećaju da su važni drugim ljudima. Mi čvrsto vjerujemo da su društveni odnosi svojstveni volontiranju ključni za dobrobit pojedinca i zajednice. Etos  volonterstva je prožet vrijednostima, uključujući solidarnost, uzajamnost, povjerenje, pripadnost i osnaživanje koje značajno doprinose kvaliteti života.

Ljudi diljem svijeta volontiraju zbog različitih razloga: kako bi pomogli u iskorjenjivanju siromaštva i poboljšanju osnovnog zdravstva i obrazovanja, kako bi osigurali sigurnu opskrbu vodom i odgovarajuće sanitarne uvjete, kako bi se bavili pitanjima zaštite okoliša i klimatskih promjena, smanjivali rizik od katastrofa i borili se protiv socijalne isključenosti i nasilnih sukoba. U svim tim područjima volonterstvo doprinosi miru i razvoju stvaranjem dobrobiti  za ljude i njihove zajednice.

Volonterstvo također predstavlja okosnicu mnogih nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija i drugih organizacija civilnog društva, kao i društvenih i političkih pokreta. Prisutno je u javnom sektoru, a sve je važnija osobina i privatnog sektora.“ (Izvješće o stanju volonterstva u svijetu, UN Volunteers, 2011.)